Baruh 6
-
1 Prijepis poslanice koju je poslao Jeremija sužnjima koje je kralj Babilonaca uskoro imao odvesti u Babilon da im saopći preporuke što mu ih je povjerio Bog. Zbog grijeha što ste ih pred Bogom počinili, Nabukodonozor, kralj Babilonaca, odvest će vas kao sužnje u Babilon.
-
2 Kada stignete u Babilon, ostat ćete ondje mnogo godina i za dugo vrijeme, do sedmog naraštaja, a potom ću vas odande u miru izvesti.
-
3 A u Babilonu vidjet ćete bogove - srebrne, zlatne i drvene - koji se nose na leđima i koji neznabošcima strah zadaju.
-
4 Čuvajte se! Ne povodite se za tuđim narodima i nemojte da vas pred tim bogovima strah obuzme
-
5 kad opazite pred njima i za njima mnoštvo koje im se klanja. Recite u srcu: “Tebi se, Gospode, jedinomu treba klanjati.”
-
6 Jer s vama je moj anđeo - njemu ste životom svojim odgovorni.
-
7 Jezik im je izgladio umjetnik, drugi su ih obložili zlatom i srebrom: obmana su i govoriti ne mogu.
-
8 Kao za gizdavu djevojku, uzimaju zlato i prave krune za glave svojih bogova.
-
9 A dogodi se te svećenici potkradaju sa svojih bogova zlato i srebro i troše ga za sebe; daruju ga čak i bludnicama u bludilištima. Ukrašuju ih haljinama kao ljude -
-
10 te bogove, srebrne, zlatne i drvene, no oni se od hrđe i crvotoči obraniti ne mogu
-
11 usprkos grimizu kojim ih odijevaju. Potrebno im je čistiti lica od hramske prašine koja napada na njih.
-
12 Jedan drži žezlo kao poglavar pokrajine, ali nikog tko bi ga uvrijedio ne može pogubiti;
-
13 drugi u desnici drži mač i sjekiru, ali se ne može obraniti ni od rata ni od razbojnika.
-
14 Po tom jasno slijedi: to bogovi nisu - njih se, dakle, ne bojte!
-
15 Kao što posuda kojom se čovjek služi postaje beskorisnom kada se razbije, tako je i s njihovim bogovima koji su postavljeni u hramovima.
-
16 Oči su im pune prašine što je dižu noge onih koji ulaze.
-
17 I kao što su na sve strane zatvorena vrata onome koji se ogriješio o kralja te ima biti pogubljen, tako svećenici utvrđuju hramove ovih bogova vratima, bravama i zasunima, bojeći se da ih razbojnici ne opljačkaju.
-
18 Užižu im svjetiljke u mnogo većem broju negoli sebi samima, ali nijedne od njih bogovi ne mogu vidjeti.
-
19 Nalik su na grede hrama: srce im iznutra, kažu, crvi rastaču - crvi koji gmižu iz zemlje te rastaču njih i njihove haljine.
-
20 Oni i ne osjećaju da im je lice pocrnjelo od dima što se diže u hramu.
-
21 Na njihova tijela i glave dolijeću šišmiši, lastavice i druge ptice; a ima i mačaka.
-
22 Po tim ćete znacima prepoznati da to bogovi nisu - njih se, dakle, ne bojte!
-
23 Ne očiste li im naslagu sa zlata kojim su obloženi za ukras, sami ga neće osvjetlati. Nisu ni osjećali dok su ih salijevali.
-
24 Kupovali su ih za najvišu cijenu, a nema u njima životnoga daha.
-
25 Bez nogu su, pa ih na ramenima nose i tad pokazuju svoje ruglo ljudima; stide ih se i oni koji im služe,
-
26 jer padne li koji bog na zemlju, oni ga moraju podići; usprave li ih, oni se sami od sebe neće pomaći; ako se nagnu, ne mogu se uspraviti.
-
27 Kao mrtvacima darove im prinose. Svećenici im njihovi tada odnose žrtve da izvuku korist prodajući ih. Isto tako i njihove žene prigrabe po dio, ne dijeleći ništa siromasima i nemoćnima. Njihovih se žrtava dotiču žene u čišćenju, a i porodilje.
-
28 Po tom dobro znate: to bogovi nisu - ništa ih se ne bojte!
-
29 TÓa kako biste ih mogli zvati bogovima? Tima srebrnim, zlatnim i drvenim bogovima žrtve prinose žene.
-
30 U njihovim hramovima svećenici sjede poderanih haljina, obrijane glave i brade, ne pokrivajući glave;
-
31 tule i viču pred svojim bogovima, kao na mrtvačkim gozbama.
-
32 Svećenici im skidaju haljine te njima odijevaju svoje žene i djecu.
-
33 Učine li im kakvo dobro ili zlo, oni to ne mogu uzvratiti;
-
34 niti mogu koga učiniti kraljem ili ga svrgnuti; niti mogu dati bogatstvo ili novac. Učini li im tko zavjet pa ga ne održi, oni ga ne mogu prisiliti da za to odgovara.
-
35 Oni ne mogu čovjeka spasiti od smrti niti slabijeg osloboditi od jačeg;
-
36 ne mogu slijepcu vratiti vid niti izbaviti čovjeka iz nevolje;
-
37 ne mogu se smilovati udovici niti učiniti dobro siroti.
-
38 Nalik su na kamenje iz planine, ti bogovi obloženi zlatom i srebrom. Oni koji ih štuju stidjet će se!
-
39 Kako se, dakle, mogu smatrati ili nazivati bogovima!
-
40 I sami ih Kaldejci obeščašćuju; jer videći nijema čovjeka koji ne može govoriti, oni ga dovode Belu i traže da čovjek progovori, kao da bi ga bog mogao čuti;
-
41 i nesposobni su promisliti o tome i ostaviti te bogove, toliko su lišeni razbora!
-
42 Žene opasane užetom sjede na putovima i pale kad od maslinovih ljusaka;
-
43 kada koju od njih snubi prolaznik da mu se poda, ona se ruga svojoj susjedi što je nisu zapazili kao nju i što joj uže nije prekinuto.
-
44 Sve što se događa u blizini tih bogova prijevara je; kako ih, dakle, mogu smatrati ili nazivati bogovima!
-
45 Načiniše ih drvodjelje i zlatari, i nisu drugo doli tvorevina njihova.
-
46 Njihovi izrađivači ne žive dugo; kako bi njihove rukotvorine bile bogovi?
-
47 Jer svojim će potomcima ostaviti samo obmanu i sramotu.
-
48 Ako ljude pogodi rat ili nevolja, svećenici se među sobom savjetuju gdje da se s njima sakriju;
-
49 kako ne uvidjeti da to nisu bogovi kad ni sami sebe ne mogu izbaviti od rata i od nevolja?
-
50 Po svemu tomu znat će se: ti drveni idoli, obloženi zlatom ili srebrom, samo su prijevara! Svima, narodima i kraljevima, bit će jasno: nisu to bogovi, nego su djela ruku ljudskih: nikakva Božjeg udjela u njima nema!
-
51 Kome, dakle, neće biti jasno: to bogovi nisu?
-
52 TÓa ne mogu oni postaviti kralja u nekoj zemlji niti dati kišu ljudima;
-
53 ne mogu presuditi u svojim poslovima niti izbaviti potlačenog; nemoćni su oni poput vrana između neba i zemlje.
-
54 Neka padne vatra na hram tih drvenih bogova obloženih zlatom ili srebrom, njihovi će svećenici pobjeći i spasiti se, dok će oni ondje izgorjeti kao grede.
-
55 Oni se ne mogu opirati ni kralju ni neprijatelju.
-
56 Kako onda pomisliti ili povjerovati da su to bogovi?
-
57 Ti drveni bogovi obloženi srebrom i zlatom ne mogu se obraniti ni od kradljivaca ni od razbojnika: kako su ovi jači od njih, opljačkat će im zlato i srebro i otići s haljinama u koje su odjeveni; oni su nesposobni sebi samima pomoći.
-
58 Zato je bolje biti kralj koji dokazuje svoju hrabrost, ili u kući korisna posuda kojom se vlasnik služi nego lažni bogovi; bolja su i vrata u kući koja čuvaju ono što je u njoj nego lažni bogovi; i drveni stup u kakvoj palači bolji je nego lažni bogovi.
-
59 Sunce, mjesec i zvijezde, dok sjaju da izvrše službu, poslušni su.
-
60 Milina je vidjeti i munju kada sijevne. A vjetar donosi dah svoj zemlji,
-
61 i oblaci, kada im Gospod zapovjedi da oblete svu zemlju, odmah izvrše nalog Božji. Vatra, poslana odozgo da sažeže gore i šume, izvršava što joj je naloženo.
-
62 Sa svim ovim ti se bogovi ni ljepotom ni snagom usporediti ne mogu.
-
63 Zato se ne može misliti ni reći da su to bogovi, jer nisu sposobni kazniti niti učiniti dobra ljudima.
-
64 Kada, dakle, znate da to bogovi nisu, njih se ne bojte!
-
65 Oni ne mogu ni prokleti ni blagosloviti kraljeva;
-
66 niti mogu narodima pokazati znamenja na nebu; oni ne sjaju kao sunce niti svijetle kao mjesec.
-
67 Zvijeri su od njih bolje; pobjeći one mogu u skrovište i sebi pomoći.
-
68 Nikako nam, dakle, nije jasno da su to bogovi; stoga ih se ne bojte!
-
69 Kao ptičje strašilo u nečuvanu polju lubenica, takvi su njihovi drveni bogovi obloženi zlatom i srebrom.
-
70 Jednako su slični glogovu grmu u vrtu na koji sjeda svaka ptica ili mrtvacu bačenu u mrak - ti drveni bogovi obloženi zlatom i srebrom.
-
71 Po grimizu i crvenilu što na njima trune prepoznat ćete da to nisu bogovi. Napokon i sami budu izjedeni te postanu na sramotu zemlji.
-
72 Koliko je bolji pravednik koji nema kumirÄa; sramota je daleko od njega!